Kognitivno-bihevioralna terapija je psihološki pristup koji je zasnovan na naučnim principima i za koji su istraživanja pokazala da je efikasan za širok raspon problema. Klijenti i terapeuti zajedno rade na identifikovanju i razumijevanju problema u terminima odnosa između misli, osjećanja i ponašanja. Pristup je obično usmjeren na teškoće ovdje i sada, i zasniva na razvijanju zajedničkog pogleda na klijentove probleme. To vodi određivanju individualiziranih, vremenski ograničenih ciljeva i strategija tretmana koji se kontinuirano nadgledaju i evaluiraju. Kognitivno-bihejvioralni terapeuti rade s pojedincima, porodicama i grupama. Ovi pristupi se mogu koristi u pomaganju bilo kome, bez obzira na sposobnosti, kulturu, rasu, pol ili seksualnu preferenciju.

Kognitivno-bihejvioralni terapeuti su obično stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, kao što su psiholozi, doktori, socijalni radnici, savjetnici i sl. Iako svi kognitivno-bihejvioralni terapeuti dijele gore navedene principe, pojedinačni terapeuti mogu sebe nazivati kognitivnim terapeutima, bihejvioralnim terapeutima, kognitivno-bihejvioralnim terapeutima ili racionalno-emotivno-bihejvioralnim terapeutima. Ovi različiti nazivi obično ukazuju na preferencije i trening pojedinačnih terapeuta u primjeni specifičnih tehnika koje se usmjeravaju direktno na problematične misli, pretpostavke i uvjerenja (kognitivni terapeuti), tehnika koje se usmjeravaju direktno na ponašanja (bihejvioralni terapeuti) ili kombinaciju tehnika koje se usmjeravaju i na misli i na ponašanja (kognitivno-bihejvioralni terapeuti i acionalno-emotivno-bihejvioralni terapeuti). Bez obzira koji od ovih naziva koristili, uobičajeno je da se pristup naziva kognitivno-bihejvioralna terapija ili skraćeno KBT. Najvažnije je da svi terapeuti teže da pomognu klijentima da postignu željene promjene u načinu njihovog mišljenja, osećanja i ponašanja.

Sljedeći primjer ilustruje kako misli, osjećanja i ponašanja mogu uticati na nas.

“Jasmina je bila skoro zaspala kada je zazvonio telefon. Telefon je prestao da zvoni prije nego što je uspjela da podigne slušalicu. U posljednje vreme patila je od anksioznosti i depresije. Istog trenutka pomislila je na svoju kćerku Anu, koja se nedavno preselila u Brčko. Pomislila je: “Mora da se Ani nešto dogodilo! Sigurno je policija htjela da me obavijesti da je Ana doživjela tešku nesreću.” Osjetila je kako je zavrće u stomaku i kako joj srce lupa na pomisao da se Ani moglo nešto desiti. Misli su joj nekontrolisano navirale i plašila se da gubi razum. Nekoliko puta je okrenula Anin telefonski broj, ali niko nije odgovarao. To je shvatila kao još jedan dokaz da se Ani nešto desilo. Jasmina se osjećala toliko uspaničeno da je cijele noći ostala budna i pored toga što je uzela dodatnu dozu lijekova. Osjećala se prestravljeno razmišljajući o svim mogućim stvarima koje su se mogle desiti Ani i čak je pomišljala da nazove bolnicu u Brčkom. Sljedećeg jutra saznala je od Ane da je sa njom sve u redu i da je prenoćila kod prijatelja. I pored toga, Jasmina je ostala uznemirena i osjećala se nesposobnom da ode na posao.”

ŠTA SE DOGAĐA U KOGNITIVNIM I BIHEJVIORALNIMA TERAPIJAMA?

U kognitivno-bihejvioralnoj terapiji terapeut i klijent sarađuju kako bi:

• razvili zajedničko razumijevanje klijentovog problema
• utvrdili na koji način klijentov problem utiče na njegovo mišljenje, ponašanje, osjećanja i svakodnevno funkcionisanje.

Na osnovu shvatanja klijentovog problema, terapeut i klijent zajedno rade na određivanju ciljeva terapije i dogovaraju se oko plana tretmana. Terapija je usmjerena na omogućavanje klijentu da osmisli rješenja za svoje probleme, koja će mu biti od veće pomoći od onih pokušaja koje je klijent do sada imao. To često podrazumijeva da klijent između dvije seanse isprobava primjenu novih rješenja.

Terapija se odvija tokom dogovorenog broja seansi. Broj seansi varira u zavisnosti od prirode i težine klijentovog problema. Seanse su najčešće jednom sedmično i traju jedan sat. Terapija obično traje 10 do 15 seansi, ali u nekim slučajevima traje znatno kraće ili duže. Nakon završetka tretmana terapeut i klijent se obično dogovore oko ograničenog broja naknadnih seansi kako bi održali postignuti napredak.

ZA KOJE VRSTE PROBLEMA KBT MOGU BITI OD POMOĆI?

Sprovedena su brojna istraživanja efikasnosti kognitivno-bihejvioralne terapije. Utvrđeno je da se radi o efikasnom obliku psihoterapije, posebno u tretmanu sljedećih poremećaja:

• anksioznost i napadi panike
• fobije (npr. agorafobija, socijalna fobija)
• sindrom hroničnog umora
• depresija
• opsesivno – kompulzivni poremećaj
• problemi ishrane
• seksualni problemi i problemi u partnerskim odnosima
• problemi djece i adolescenata
• problemi povodom opšteg zdravstvenog stanja
• hronični bol
• problemi navika (npr. tikovi)
• bijes
• problemi droge i alkohola
• shizofrenija i psihoze
• problemi povezani sa teškoćama u učenju
• bipolarni poremećaj
• post-traumatki stresniporemećaj
• poremećaj spavanja

Kognitivno-bihejvioralna terapija se može koristiti samostalno ili u kombinaciji s lijekovima, u zavisnosti od težine i prirode svakog klijentovog problema.

KAKO DA PRONAĐEM TERAPEUTA KOJI MI MOŽE POMOĆI KORIŠTENJEM OVIH PRISTUPA?

Registar preporučenih kognitivno-bihejvioralnih terapeuta u Bosni i Hercegovini nalazi se ovdje.

(Tekst je preveden i adaptiran s dozvolom BABCP)